Ramazanske večeri: Gosti Mensur Karadža i Osman Lavić

Projekat „Ramazanske večeri“ u organizaciji Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo posljednjih deset godina je projekat poslijeteravijskih druženja u kojima učešće uzimaju eminentni alimi, umjetnici, pjesnici i sportisti koji prenose svoja životna iskustva, razmišljanja i savjete mladima.

Ovogodišnji program „Ramazanskih večeri“ ima poseban značaj, jer uz ovaj opći cilj ima postavljenu misao vodilju da kvalitetno upotpuni nedostatak ramazanskih susreta i druženja. Stoga će cjelokupan program biti realizovan bez prisustva publike, a uz prenos uživo putem BHT-a, TV BIR i facebook stranice MIZ Sarajevo.

Treće druženje u okviru ovog projekta realizovano je sinoć u Hanikahu Gazi Husrev-begovog vakufa u Sarajevu. Gosti razgovora kojim je moderirala dr. Zehra Alispahić bili su Mensur Karadža, direktor Uprave za pravne i administrativne poslove Rijaseta IZ u BiH, te mr. Osman Lavić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu.

– Može se govoriti o kontinuitetu rada Zajednice i od vremena pojave islama na ovom prostoru, s tim da su dugi niz godina muslimani ovog prostora svoje vjerske aktivnosti organizirali u okviru tadašnje Osmanske Carevine, gdje su vjerska pitanja bila sastavni dio državne administracije.

Međutim, ako govorimo o autonomnom organiziranju islama na ovom području, onda govorimo o periodu dolaska Austro-Ugarske na ove prostore, kada su muslimani odlaskom Osmanskog Carstva bili prinuđeni sami organizirati svoje vjerske aktivnosti, što je bilo izuzetno teško zbog novog i drugačijeg društvenog, pa i kulturnog okruženja – podsjetio je Karadža na značajne historijske činjenice.

Mr. Lavić je, iz svoje perspektive, u uvodnom dijelu, navodeći jednu historijski činjenicu, podsjetio na neodvojivost obrazovne institucije od biblioteke.

– Sarajevo je tridesetak godina prije Gazi Husrev-bega imalo dvije medrese, Firuz-begovu i Kemal-begovu, te dvije tekije i mektebe. Svi ovi zavodi morali su imati priručnu literaturu da bi se odgojno-obrazovni proces odvijao na kvalitetan način – kazao je mr. Lavić.

Uspostavljenu tvrdnju je dodatno obrazložio primjerom Gazi Husrev-bega, čija je vakufnama primjer cjelovitosti obrazovne institucije; od škole do biblioteke, od živog predavača, do napisanog teksta. 

– U svojoj drugoj vakufnami, Gazi Husrev-beg je nakon već sagrađene medrese, mekteba, škole za odgoj derviša, odlučio sagraditi biblioteku kako bi zaokružio taj odgojno-obrazovni kompleks koji će kasnije biti nukleus oko kojeg će se formirati grad – naglasio je mr. Lavić.

U osvrtu na kontinuiran trud Islamske zajednice za autonomiju, Mensur Karadža je skrenuo pažnju gledalaca na neke historijski važne tačke na tom putu.

– O Islamskoj zajednici ovdje, prema nekima, možemo govoriti oficijelno od imenovanja prvog reisu-l-uleme, tadašnjeg sarajevskog muftije, Hilme-efendije Omerovića, 1882. godine. Menšura mu je data od šejhu-l-islama, ali je i carskih dekretom imenovan za reisu-l-ulemu. 

O vjersko-prosvjetnoj autonimoji se može govoriti od 1909. godine, kada je donesen štatut o autonomiji islamsko-vjerskih i vakufsko-mearifskih poslova muslimana u Bosni i Hercegovini. Taj štatut je donesen od strane Austro-Ugarskog cara, ali i kao takav figurira kao prvi Ustav Islamske zajednice – kazao je Karadža.

Ukazujući na specifičnost Gazi Husrev-begove biblioteke, mr. Lavić je gledaoce upoznao sa najznačajnijim detaljima njene građe.

– Ona po brojnosti svoje građe spada u relativno male biblioteke, ali po njenom značaju i raznovrsnosti nalazi se na vrhu ljestvice biblioteka u Evropi; neki kažu na četvrtom mjestu. Ona čuva naše pamćenje koje je na ovim prostorima taloženo skoro pola milenija. Riječ je o dokumentima bez kojih je nemoguće pisati kulturnu historiju Bosne i Hercegovine – naglasio je mr. Lavić.

U pauzama tokom razgovora, hor Medžlisa islamske zajednice Sarajevo je karakterističnim izvedbama ilahija i kasida dao posebnu dimenziju cjelokupnom programu.

Uz pozitivne dojmove i duboko uvjerenje da je treći dio „Ramazanskih večeri“ uspješno realizovan na tragu naših namjera, podsjećamo da će naredni razgovori biti realizovani i emitovani 24. i 30.  aprila, te 1. maja 2021. godine.

Nedim Gondžić

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter