Ramazanske večeri: Drugo izdanje sa dr. Abdulgafarom Velićem i dr. Sanjinom Kodrićem

Projekat „Ramazanske večeri“, u organizaciji Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo posljednjih deset godina je projekat poslijeteravijskih druženja u kojima učešće uzimaju eminentni alimi, umjetnici, pjesnici i sportisti koji prenose svoja životna iskustva, razmišljanja i savjete mladima. Ovogodišnji program „Ramazanskih večeri“ ima poseban značaj, jer uz ovaj opći cilj ima postavljenu misao vodilju da kvalitetno upotpuni nedostatak ramazanskih susreta i druženja. Stoga će cjelokupan program biti realizovan bez prisustva publike, a uz prenos uživo putem BHT-a, TV BIR i facebook stranice MIZ Sarajevo.

Drugo druženje u okviru ovog projekta realizovano je u subotu u Hanikahu Gazi Husrev-begovog vakufa u Sarajevu. Gosti razgovora kojim je moderirao mr. Meho Šljivo bili su dr. Abdulgafar Velić, glavni imam MIZ Sarajevo i dr. Sanjin Kodrić, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i predsjednik BZK “Preporod”. Prilikom osvrta na aktuelno pandemijsko stanje stanje, dr. Velić je podsjetio kako je ramazanska atmosfera u Sarajevu oduvijek bila posebna, te privlačila i inspirisala vjernike iz svih krajeva Bosne i Hercegovine.

– Žalosni smo što brojni vjernici koji su dolazili da posjete sarajevske mukabele, da dođu na iftar i klanjaju teravih-namaz u Sarajevu, pa je naš cilj da svi oni putem ovog programa i ove emisije na neki način budu s nama – poručio je dr. Velić. U kontekstu analiziranja vanrednog stanja, posebno je pohvalio imame, mujezine i aktiviste na doprinosu održavanja kontinuiteta vjerskog života, ali i džematlije zbog njihove discipline. S druge strane, uz analizu historijskog značaja BZK “Preporod”, dr. Kodrić je predstavio i aktuelne aktivnosti.

– U novije vrijeme “Preporod” nastavlja svoju zadaću temeljne bošnjačke ustanove i kulturne matice. Danas svoje aktivnosti, naravno, prilagođavamo potrebama vremena. Između svega ostalog, radimo na izradi novog bosanskog pravopisa, nastavili smo rad na započetom projektu Enciklopedije Bošnjaka, nastavljen je rad na ediciji Bošnjačka književnost u 100 knjiga, započet rad na ediciji Bošnjačka književnost za djecu i mlade. Radimo i na digitalizaciji kulturne baštine i mnogo sličnih, važnih projekata – kazao je dr. Kodrić.

U pauzama tokom razgovora, jedan od gostiju večeri, Mustafa Isaković je karakterističnim izvedbama ilahija i kasida dao posebnu dimenziju cjelokupnom programu. U razgovoru sa Edinom Hamzakadićem u ulozi voditelja skrenuo je pažnju na važnost iskorištavanja ramazanskih prilika.

– Trebamo koristiti i radovati se svakom novom danu ramazana zahvaljujući kojem možemo izvući nešto pozitivno u ovim teškim vremenima. Treba sačuvati nadu i optimizam, te misliti pozitivno – poručio je Isaković prije svog nastupa.

U drugom dijelu razgovora dr. Velić je podsjetio na značajan angažman aktivista Mreže mladih u vremenu pandemije.

– Mi smo željeli da sa Mrežom mladih uđemo u sve domove naših džematlija koji su usamljeni, posebno onih koji su u potrebi. Pokušavamo kod omladine izgraditi svijet o značaju pružanja pomoći onima koji su usamljeni, onima koji su u potrebi; a posebno da imaju obzira prema mještanima povratničkih naselja – poručio je dr. Velić. Prilikom pomena ovog obzira, skrenuo je pažnju i na posebnu odgovornost sarajevskih imama, kao uposlenika najvećeg medžlisa, prema povratničkim naseljima i džematima.

– Sarajevski imami su uoči ramazana izdvojili znatan dio svojih primanja za stipendiranje naše djece u Istočnoj Bosni. Gotovo da niti jedno dijete nije ostalo bez nekog oblika stipendije – kazao je glavni imam.

Osvrnuvši se na status bošnjačke kulture danas, dr. Kodrić je govorio o njenoj izvjesnoj potisnutosti i nedovoljnom vođenju računa o njoj. – Ono što nas čini pripadnicima jednog naroda jeste kulturna sadržina. Nažalost, u Bosni i Hercegovini se zbog različitih okolnosti nedovoljno pažnje posvećuje kulturi, a pogotovo mi kao Bošnjaci nemamo dovoljno izgrađenu kulturnu samosvijest. Da bismo je gradili moramo imati institucije, a jedna od takvih je svakako “Preporod” koji kroz svoje temeljno važne projekte nastoji doprinijeti afirmaciji, ali i razvoju kuture Bošnjaka – kazao je dr. Kodrić.

Ovom je prilikom ukazao i na važnost posvećenosti maternjem jeziku i književnosti kao bitnim kulturnim faktorima. – Jezik je nešto što se treba njegovati, književnost treba izučavati, afirmirati i prezentirati; jer kultura je usko vezana za identitet, ali i za opstanak jednog naroda – zaključio je dr. Kodrić.

Uz pozitivne dojmove i duboko uvjerenje da je i drugi dio „Ramazanskih večeri“ uspješno realizovan na tragu naših namjera, podsjećamo da će naredni razgovori biti realizovani i emitovani 23., 24., 30. aprila i 1. maja 2021. godine.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter