Putevi islama: Tradicija učenja hifza

Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Sarajevo će u okviru projekta “Putevi islama” nuditi javnosti edukativne sadržaje o našoj vjeri, tradiciji i kulturi. Na youtube stranici je objavljen serijal “Islamska tradicija Bošnjaka” gdje su imami tretirali tradicije, običaje, navike, materijalno i nematerijalno kulturno naslijeđe iz svakodnevnog života, govora, vremena i prostora u kojem žive. Druga epizoda koju predstavljamo govori o tradiciji učenja hifza i organizaciji hafiskih dova u Bosni i Hercegovini, a izlagači su mr. hafiz Sadrudin-ef. Išerić i mr. hafiz Abdusamed-ef. Podojak.

Kur’an je posljednja Allahova Objava koja će kao takva biti do Sudnjeg dana i Svevišnji Gospodar je objavio ajet: „Mi smo ga objavili i Mi ćemo ga čuvati. Jedan od vidova čuvanja Kur’ana od bilo kakvih promjena, umetanja i nedostaka je čuvanje onih ljudi koje je Gospodar počastio da ga uče napamet. Posebno je ono što je Poslanik a.s. motivirao svoje ashabe da uče Kur’an napamet, govoreći da su hafizi Kur’ana odabranici Gospodara i Njegovi posebni robovi. Poslanik a.s. također kaže da su hafizi plemići njegovog ummeta, kao šsto podučava da će se na Sudnjem danu hafizu Kur’ana kazati: „Uđi u džennet i tvoje posljednje mjesto je na stepenici tvoga proučenog ajeta.“ Sve je to stimulacija prvim i kasnijim generacijama da uče Kur’an napamet. Jedan od primjera koji ukazuje na značaj učenja Kur’ana jesu riječi dr. Smajlovića, rahmetullahi alejhi, našeg velikog alima, možda i najvećeg na ovim prostorima, koji je kazao: „Da sam hafiz Kur’ana, a da nisam doktor nauka.“

Tradicija učenja Kur’ana napamet u Bosni i Hercegovini postoji stotinama godina. U toj tradiciji postoji nekoliko metoda kako su hafizi učili Kur’an. Najdominantnije metode su učenje Kur’ana redoslijedom, onako kako su sure poredane u Mushafu i učenje Kur’ana po krugovima, gdje hafizi uče idući od posljednje prema prvoj stranici džuza, tako kompletirajući cijeli džuz, pa cijeli Kur’an napamet. Ova druga metoda je nešto što je karakteristično za područje Bosne i Hercegovine i zbog toga možemo kazati da su Bošnjaci, muslimani ovog područja ozbiljno shvatili hadise Poslanika a.s. u kojima on govori o blagodatima Kur’ana, kao i obećanja Allaha dž.š. da će Kur’an biti čuvan preko ljudi onakav kako je objavljen do Sudnjega dana. Postojala je potreba da se sve to provede kroz instituciju, pa u Bosni i Hercegovini postoji Komisija za polaganje hifza pri Rijasetu Islamske zajednice, gdje naši najistaknutij hafizi, profesori i muderisi, preslušaju kandidata u najmanjem roku od 15 dana, kada on prouči cijeli Kur’an i na taj način opečati svoju diplomu i zvanično postaje hafiz Kur’ana. Prije rata su u toj komisiji bila naša velika imena, poput hafiza Hadžimulića, hafiza Traljića, hafiza Trebinjca, hafiza Silajdžića i drugih značajnih imena koji su očuvali hifz na ovim područjima kroz medrese i institucije.

Posebna radost svih nas je kada u svojoj porodici i okolini imamo nekoga ko je završio hifz Kur’ana. Prema našem običaju, tu radost dijelimo sa drugima, okupljamo se i učimo hafisku dovu. Oni koji se sjećaju vremena prije rata, bilo je manje hafiza, pa su i hafiske dove bile rijetke, ali kada bi se organizovala neka hafiska dova, to bi bilo u Begovoj džamiji i ona bi bila puna. Ono što je praksa svih hafiskih dova je dolazak hafiza koji se nalaze na nekom širem području, pa svaki od njih prouči po dio Kur’ana, a nakon toga reisu-l-ulema ili neko koga je on ovlastio udijeli hafisku diplomu. To je jedan od najznačajnijih momenata u životu svakog hafiza i niko tu diplomu ne bi zamijenio ni sa bilo kojom drugom, niti tu radost kojom ga je Gospodar počastio da se svaki dan druži sa Kur’anom i da mu je Kur’an taj koji mu osvjetljava svakodnevnicu i trasira put hoda na dunjaluku.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter