“Leksikon bošnjačke uleme” predstavljen na seminaru sarajevskih imama

Proces održavanja redovnih seminara za sarajevske imame nastavio se u srijedu 04. decembra 2019. godine. Bila je to prilika za novi susret, analizu učinjenog u prethodnom periodu, razmjenu ideja te planiranje narednih aktivnosti.

Glavni imam MIZ Sarajevo doc. dr. hafiz Kenan-ef. Musić, zahvalio se imamima na njihovom doprinosu i uspješnoj realizaciji tradicionalne manifestacije “Dani o Allahovom Poslaniku – Selam, ya Resulallah”, koja je upriličena u mjesecu rebiul-l-evvelu. Rezime ove Manifestacije i njenih brojnih sadržaja kroz zanimljivu prezentaciju, imamima je ponudio Miralem-ef. Babajić, pomoćnik glavnog imama. Osvrt na redovne aktivnosti u okviru mektebske nastave iznio je mr. Malik-ef. Šljivo, pomoćnik glavnog imama, koji je najavio redovne vannastavne aktivnosti, malonogometnu mektebsku ligu za dječake te odbojkašku mektebsku ligu za djevojčice, a bilo je riječi i o predstojećim oglednim časovima u okviru mektebske nastave.      

Nakon radnog dijela seminara, imamima je predstavljen i gost seminara, mr. Osman Lavić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke, koji je govorio o značajnom izdavačkom projektu IZ u BiH “Leksikon bošnjačke uleme”, autora Ahmeda Mehmedovića. Radi se o jednom od kapitalnih projekata na kojem je Mehmedović istrajno radio više od petnaest godina. U Leksikon su uvršteni alimi sa natprosječnim doprinosom u naučnoj oblasti kojom su se bavili. U njega su uvrštena 1860 imena naših alima s prostora koji je pripadao bosanskom ejaletu i Bosni i Hercegovini sa biografskim i bibliografskim podacima. Među njima šejhul islami, reisu-l-uleme, kazi-askeri, muftije, kadije, muderisi, hafizi, šejovi, književnici koji su pisali na orijentalnim jezicima, vakifi iz reda uleme, kaligrafi, prepisivači, iluminatori, upravni službenici i drugi. Najstariji od njih je Mevlana Ajas (umro 1470. godine), a najmlađi Ahmed Aličić (umro 2014. godine).

Direktor Gazi Husrev-begove biblioteke mr. Osman Lavić govorio je o okolnostima u kojima je nastajao „Leksikon bošnjačke uleme“ istaknuvši kako je redakcija prvog izdanja imala izuzetno težak zadatak da obimnu pripremljenu građu prilagodi zadanom formatu, jer je broj alima koje je evidentirao Mehmedović opsegom daleko veći od onog koji je uvršten u prvo izdanje Leksikona. Uz to podsjetio je na raskošnu dokumentarnu građu koju Gazi Husrev-begova biblioteka posjeduje i na doprinos i značaj njihovih objavljenih knjiga u naučnim i kulturnim svjetskim krugovima. „Zahvaljujući inventivnosti i naučnoj sposobnosti Ahmeda Mehmedovića i ambijentu koji imamo u biblioteci moglo se pristupiti izradi ovakvoga kapitalnog djela. Mehmedović je ponudio rukopis koji je bio tri puta veći od ovoga, oko dvije i po hiljade stranica. Sa velikom mukom i velikim odricanjem jednu trećinu smo objavili u ovom izdanju Leksikona. Ovo je, nadam se, samo početak detaljnijeg prikaza uloge i značaja naše uleme. Na osnovu podataka ovog Leksikona trebale bi sada slijediti i druge pojedinačne i tematske monografije“, kazao je Lavić.

Decembarski seminar sarajevskih imama je održan u prelijepim prostorijama Studentskog centra IZ na Vrbanjuši.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter