Imam Alipašine džamije Muhamed-ef. Hafizović: Bosanski kurban zamiriše i kod komšija nemuslimana i kod siromašnih

Muslimani u Bosni i Hercegovini, regiji i svijetu, sutra proslavljaju Kurban Bajram ili Hadžijski Bajram. Tm povodom je FENA uradila intervju sa imamom Alipašine džamije u Sarajevu Muhamed-ef. Hafizovićem.

Ove godine se Bajram dočekuje u ozračju koronavirusa, sa mjerama koje su svuda u svijetu uvedene, ali imam Alipašine džamije u Sarajevu mr. Muhamed ef. Hafizović, a koji je iz Srebrenice, podsjeća da bosanski bajrami imaju bremenitu povijest, te da ne treba daleko u prošlost pogledati kako ih je bilo u ozračju straha, ljudske krvi, komšijske agresije, neočekivanog neprijateljstva itd.

– I danas nas bajrami nerijetko podsjete koga sve nemamo. Tako da korona nije baš kruna naše muke. Najvažnije je da ta muka ne postane virusna. Bajrami služe i tome da muku osujete, da podsjete čovjeka da je on jedino biće koje se zna smijati i radovati. Taj Božiji dar valja njegovati, nekad iz prkosa teškoći – kazao je Hafizović u intervjuu za Fenu.

Također, podsjeća, nije prvi put da ne ispraćamo hadžije, ali je tegobno, posebno što nema lijepe ikrar dove koja pokazuje širinu i bogatstvo tradicije našeg malog naroda, koja je podsjetnik, pohvala i priznanje budućem hadžiji za njegovu životnu orijentaciju.

Poručuje da oni koji su imali nijet da odu na hadždž i izvršili pripreme ne treba da budu tužni jer im namjera neće biti uzalud, nego će im, prema predaji, biti upisano kao izvršeno djelo.

– Vrata Mekke i Medine se muslimanu svakodnevno više puta otvaraju, prvo čemu se u cik zore okrenemo jeste Mekki. Kada donesemo blagoslov na Poslanika, a.s. otvaraju se vrata Medine. Stoga nema virusa koji ih može pred vjernikom zatvoriti – kaže on.

Kao utjehu, navodi hadis u kojem se kaže da čovjek može imati nagradu hadždža i umre ako klanja sabah u džamiji i ostane u ibadetu do izlaska sunca, zatim to upotpuni sa dva rekata namaza (Tirmizi).

Smatra sasvim opravdanim da se u našem jeziku može biti hadžija, a da formalno nismo ni obavili hadždž. Čak i žargon je priznao ovu titulu.

– Vjernik je u stvari hadžija u svakom smislu, ili kako Rumi kaže ‘to je osoba u kojoj se gube obzorja a ne osoba koja se gubi na obzorjima’ – podsjeća ef. Hafizović.

Osim što je hadž propisan u određeno vrijeme, pa je nazvan Hadži-bajram, to je i vrijeme kada se žrtvuje kurban, pa je nazvan i Kurban-bajram.

Žrtvovanjem kurbana i podjelom kurbanskog mesa, dolazi do izražaja socijalni aspekt institucije Kurbana koja seže još od Adema a.s., a ef. Hafizović navodi da je kur’anski spisak socijalnih kategorija podug. Uzvišeni Allah ga je ovjekovječio i On najbolje zna koji nivo socijalne pravde čovjek može i hoće postići.

Jezikom današnjice, kaže Hafizović, Kur’an konstantno poziva na humanitarnu akciju i uspostavljanje socijalne pravde.

– Klanje kurbana je obred u kojem se stavlja naglasak na drugoga. Počev od same riječi koja hoće da smo bliski s drugima pa do podjele dvije trećine mesa drugima. Samo je jedna za nas. To nam mnogo govori. Koliko trećinu sebe možemo žrtvovati za drugog – navodi on.

Postoje i kurbani koje u cijelosti dijelimo, naprimjer za novorođenče.

– Svakako naše žrtvovanje za drugog je mjera našeg ukupnog dobra na ovom svijetu, jer nam je Bog pri pomoći dok smo mi čovjeku pri ruci – naglašava Hafizović.

Važno je da shvatimo, dodaje, kako je današnji obred klanja kurbana ustanovljen u momentu kada je ljudska žrtva spašena, kada je Ismail, a.s. ostao živ.

– Znamo da naš bosanski kurban zamiriše i kod komšija koji ne moraju biti muslimani, i kod siromašnih koje se nikad nije pitalo u šta vjeruju – istakao je on.

Islamska zajednica u BiH, realizirajući akciju “Kurbani“, posebno u gradskim sredinama, omogućava ljudima da svojim kurbanom pomognu povratnike, javne kuhinje, bolnice, studentske domove, medrese itd.

Organiziranje tog obreda ima i svoju zdravstvenu i ekološku dimenziju.

– Islamska zajednica u BiH se u kriznim vremenima, koja kod nas nisu rijetka, pokazala vrlo korisnom ne samo svojim članovima, nego društvu općenito. Reisu-l-ulema i njegovi saradnici pravovremeno donose instrukcije koje imami sa džematima realiziraju – navodi.

Tu ustvari dođe do izražaja obredna disciplina vjernika, samo namasko ustrojstvo, poštivanje reda i nadasve obredno pranje, islamska temeljita higijena. Sve je to doprinijelo da dobar dio našeg društva ostane zdrav iako je bio na skupovima.

Džamije nisu bile mjestom zaraze. Pokazala se i saradnja i međusobno poštivanje, što u svakom vremenu čovjeka treba da raduje. Naročito u teškim vremenima.

Islamska zajednica u BiH, istakao je, uspjela je da uvjeri svoje društvo da je utemeljena na kur’anskom principu koji kaže da ‘sačuvati jednog čovjeka znači sačuvati čovječanstvo’.

– Dajmo priliku Bajramu da bude Bajram ma kako teške okolnosti bile. Kome možemo ponijeti nešto radosti i podijeliti, to nazovimo Bajramom. Vjernik je osoba koja svoje vrijeme boji svojim vjerničkim bojama, unosi svoja stanja u svoje vrijeme.

Te boje moraju biti optimistične i vesele, moraju vjeru u dobro i lijepo održati i iscrtati. Nema mjesta misli o zlima koja su nas tjerala niti onima koja nas vrebaju. Jednostavno, svaki dan treba nekome dušu stopliti, namjerno, a pogotovo za Bajram – poručio je Muhamed ef. Hafizović u intervjuu za Fenu.

(Video intervju dostupan na: http://fena.ba/video/4758)

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter