Godišnjica izgradnje Ratne džamije na Igmanu

Godišnjica izgradnje Ratne dzamije na Igmanu će biti obilježena na džuma-namazu 5. februara 2021. godine koji će predvoditi glavni imam dr. Abdulgafar-ef. Velić. Prigodan program ovim povodom će početi u 11:45, a izvesti će ga članovi Hora MIZ-a Sarajevo.

“Teška, po mnogima najteža ratna godina u posljednjoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu, bila je 1993. Borba protiv agresora, u to vrijeme sa dvije strane, iscrpljivala je borce Armije Republike Bosne i Hercegovine i na velika iskušenja stavljala stanovništvo naše domovine.

Jedna od najvećih bitki vodila se tada na Igmanu. Ova planina je bila bedem kojeg su neprijateljske sile nastojale osvojiti po svaku cijenu, a osvojiti Igman značilo je gotovo sigurno zauzimanje glavnog grada, Sarajeva, čime bi odbrana cijele domovine bila dovedena u pitanje. Borci Armije Republike Bosne i Hercegovine su bili i više nego svjesni toga, i zato su Igman branili pripadnici naše Armije iz svih dijelova domovine. U svojoj odlučnosti, hrabrosti i izdržljivosti, oni su pokazali još jednu dimenziju, onu duhovnu, iz koje su crpili ogromnu snagu i nadu u pobjedu. U tim teškim trenucima, muslimani u Armiji Republike Bosne i Hercegovine odlučili su da grade džamiju na Igmanu. 

Ratna džamija na Igmanu

Do svog namaza borci Armije su držali i u tako surovim ratnim uvjetima, igmanskoj hladnoći i kiši, obavljajući ga u rovovima, na livadi, pod drvećem, pokazujući time svoju iskrenu predanost i ljubav prema Gospodaru. Kao plod takve vjere, donešena je odluka o izgradnji džamije na raskrsnici puteva Kabalovo Lasički stan-Hrasnički stan. Svoju oazu mira, duhovno utočište, borci su počeli da grade u srijedu, 17. novembra 1993. godine. Gradnja drvene džamije, prema nacrtu Osmana Smiječanina, dimenzija 10×12, završena je za nepuna tri mjeseca unatoč nedostatku potrebnog alata i velikoj hladnoći. Onda kada nisu bili na vojnim zadacima, borci su pušku zamjenjivali tesarskim alatom i za kratko vrijeme napravili džamiju koja je svečano otvorena 5. februara 1994. godine u prisustvu reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, dr. Mustafe-ef. Cerića, i boraca – graditelja. U vrijeme kada su rušene brojne džamije u Bosni i Hercegovini, borci naše Armije su izgradnjom ove džamije pokazali svoj graditeljski, a ne rušilački karakter. Prvi imam ove džamije, Omer-efendija Krupalija, u njoj je predvodio dnevne-namaze, organizirano zajedničke iftare kao i druge vjerske aktivnosti. Džamija je u tom teškom vremenu služila i za smještaj ranjenih borca, čime je njena važnost bila još značajnija.” (Muhamed Okić: Preporod, br. 03/1133, 1. februar 2019. godine) 

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter